Šta su parabeni u kozmetici i zašto ih treba izbegavati?

Sve je više kozmetičkih preparata na kojima stoji upozorenje da ne sadrže parabene. Zašto su oni opasni?
Parabeni su vrsta konzervansa u širokoj primeni u hrani, lekovima, kozmetici i farmaceutskim proizvodima, dakle njihova namena je da spreče i uspore mikrobiološku kontaminaciju proizvoda. Mikrobiološka kontaminacija (bakterije, plesni, gljivice) svih proizvoda, pa tako i kozmetike, može predstavljati veliki rizik za zdravlje. Poznati su primeri Pseudomonas infekcije očiju nakon primene kozmetike koja nije bila propisno „konzervirana“. Parabeni deluju i na dugotrajniju stabilnost kozmetičkog proizvoda sprečavanjem razvoja mikroorganizama, jer razne bakterije i plesni ubrzavaju razgradnju emulzija i stvaraju štetne nusprodukte i iritirajuće sastojke neugodnog mirisa kozmetike.
Parabeni se nalaze u velikom broju kozmetičkih proizvoda, a posebno su važni za dezodoranse gde je česti rizik od kontaminacije proizvoda zbog mesta primjene (roll-on). Najčešći parabeni koji se koriste u kozmetici su metil-paraben, etil-paraben, propil-paraben, izobutil-paraben i dr.
Uprkos njihovoj sveprisutnosti i praktičnoj korisnosti u savremenoj kozmetologiji, o parabenima se u svetu već duže vremena raspravlja zbog njihovog mogućeg rizika na reproduktivno zdravlje, ali i druge organske procese. Određeni broj toksikoloških preglednih radova ukazuje na njihov rizik u razvoju karcinoma dojke, uz sugestiju kako je prisutnost parabena u organizmu povezana s primenom kozmetike za negu tela.
Također se jedan deo naučnika usmjerio na proučavanje rizika njihove akumulacije u organizmu usled višegodišnje primene kozmetike, uglavnom istaknuvši negativne učinke na reproduktivne organe kod muškaraca i rizik od nastanka nastanka malignog melanoma (zloćudni rak kože), a sve zbog stimulacije estrogena i antagonističke aktivnosti na androgene (muške) hormone. Međutim, važno je naglasiti da još uvek nije donesen konsenzusni stav o njihovoj dokazanoj štetnosti, bez obzira na brojne in vivo studije koje potvrđuju navedeno. Određeni broj radova se bavi i rizikom parabena da uzrokuju iritabilni kozmetički dermatitis (tzv. status cosmeticus), a takođe se slične iritacije vezuju i uz primenu lokalnih farmaceutskih proizvoda (topički lekovi).
Takav hormonalni disbalans i endokrine promene su jedan od razloga zbog čega su se mnogobrojna udruženja potrošača usmerila na lobiranje regulative da se zabrane parabeni u kozmetici, posebno kod male dece koja imaju izrazitu propusnost kože i nerazvijeni imunološki sastav kože do 3 godine života, kada postaje slična odrasloj koži. Iz tog razloga su se u Evropi počele događati pozitivne inicijative zabrane parabena u kozmetici za decu do 3 godine života. Danska je najbolji primer, a veruje se kako će uskoro i Francuska izglasati takvu regulativu. Većina proizvođača kozmetike se zapravo priprema na takve promene i postupno radi na reformulacijama svojih kozmetičkih proizvoda.

Za osveštene potrošače svakako sugerišemo primenu kozmetike bez parabena, koja je sve dostupnija u Srbiji, a dobar izbor su proizvodi koji imaju evropski Health Certificate, koji nam je garancija da je proizvod zaista bez parabena.
Primia Cosmetici može da se pohvali svojim prirodnim formulama, koje garantuju da su proizvodi u potpunosti oslobođeni polietilen glikola (PEG) i derivata, sintetičkih emulgatora koji uzrokuju hipersenzitivnost kože.U kremama i serumima nećete naći mineralnih ulja (parafina, vazelina, i sl.), koja nisu blagotvorna za kožu, a umesto njih se koriste čista ulja i buteri izdvojeni hladnim ceđenjem.
Proizvodi su potpuno bez parabena - najčešćih konzervanasa u kozmetici, koji uzrokuju hipersenzitivnost kože i alergensko dejstvo. 

friendly-pro-profesionalni-tretman-lica-za-osetljivu-kozu

Mono doze preparata obezbedjuju svežinu svakom tretmanu

Na koje bi još česte sastojke u proizvodima ljudi trebali obratiti pažnju?
Parabeni se po svojoj potencijalnoj štetnosti često svrstavaju u grupu sa ftalatima, koji se povezuju sa većim brojem ozbiljnih zdravstvenih problema kao što su neplodnosti, astme i alergija, kao i karcinom dojki. Kada je reč o dermatoškim alergijskim reakcijama, osim parabena se spominju i fenoksietanol i konzervansi koji mogu oslobađati formaldehid (imidazolidinil-urea, diazolidinil urea, DMDMD hidantoin, kvaternijum-15), a koji se često kombinuju zajedno s parabenima radi boljeg mikrobiološkog očuvanja proizvoda.
Možda je najaktuelniji primer samog formaldehida, kojeg je američka vlada navela kao dokazani karcinogen. Formaldehid se nalazi u brojnim proizvodima za dugotrajno, profesionalno ravnanje kose u frizerskim salonima, tzv. brazilsko feniranje (Brazilian blowout), a nedavno je zabranjen zbog dokazanog rizika za nastanak raznih oblika karcinoma i leukemije kod ljudi, što je izazvalo mnoge burne reakcije.